U davno doba istočna Azija bila je kolijevka velikih civilizacija, poput onih iz doline Inda i Kine. Ovaj svezak posvećen je
evoluciji tog golemog teritorija, od paleolitika do konsolidacije velikih carstava kroz uspostavljanje prvih kraljevstava.
Kineski zid ili terakotna vojska u Xi’anu neki su od ostataka ovih civilizacija.

Pretkolumbovska Amerika bila je kolijevka nekih od najvećih ljudskih civilizacija, poput Maya, Azteka i Inka, ali je istodobno
bila dom brojnim manje razvijenim kulturama koje se također ističu svojom umjetnošću, arhitekturom i kulturnim
postignućima. U ovoj knjizi vodimo vas na fascinantno putovanje koje se proteže od prapovijesti do otkrića Amerike

Tijekom međuratnog razdoblja (1919. – 1938.), u Europi razorenoj Prvim svjetskim ratom i velikom gospodarskom
depresijom koja je uslijedila, totalitarne stranke bile su sve važnije (osobito u Italiji i Njemačkoj) i ubrzo su dospjele
na vlast. U rujnu 1939. godine Njemačka s Adolfom Hitlerom na čelu napala je Poljsku, čime je započeo Drugi svjetski
rat. Nakon nekoliko prvih godina pobjeda i brzog širenja njemačka vojska zaglavila je na ruskoj bojišnici. Između 1942.
i 1943. saveznici su počeli vraćati izgubljena područja, sve dok 7. svibnja 1945. Nijemci nisu kapitulirali, a 2. rujna i
njihovi japanski saveznici. Osim velikog broja vojnih i civilnih žrtava kakvih uvijek ima u ratovima, nacisti su u svojim
koncentracijskim logorima ubili više od šest milijuna Židova.

Ekspanzionističke težnje Vilima II., koji je 1888. zasjeo na njemačko carsko prijestolje, zaoštrio je odnose među velikim
europskim silama, a posebice s Velikom Britanijom, koju je Njemačka namjeravala skinuti s položaja vodeće svjetske
sile. Atentat na austrijskog nadvojvodu Franju Ferdinanda u srpnju 1914. pokrenuo je Prvi svjetski rat, koji će potrajati do
studenoga 1918. Tri se godine bojišnice praktički nisu pomicale, sve dok ulazak Sjedinjenih Američkih Država u rat 1917.
ratnu sreću nije okrenuo u korist saveznika. Nakon rata Sjedinjene Američke Države postale su vodeća svjetska sila, a
velika je ratna odšteta koju su Nijemci trebali platiti prema Versajskom ugovoru potaknula osvetnički duh među njemačkim
stanovništvom.