U Europi 18. stoljeća apsolutistička država još je dominantan politički model, ali nove ideje liberalne države već su
upućivale na stvaranje ustavotvornih režima. Pokret prosvjetiteljstva promicao je politički, filozofski i moralni program koji
je, uz nezadovoljstvo zlostavljanih nižih klasa, doveo do Francuske revolucije. Nakon nje Korzikanac Napoleon Bonaparte
postaje veliki europski vođa i baca kontinent u tri desetljeća neprekidnih sukoba. Reakcija apsolutističkih monarhija bila je
restauracija. Druga strana medalje su revolucije u korist konstitucionalizma i buđenja nacionalizama.

Kulturne temelje Europe potresaju tri odlučujuća procesa, kojima se otvaraju potpuno novi obzori: luteranska reformacija,
otkriće Amerike i postkopernikanska znanstvena revolucija. U međuvremenu Europa krvari zbog vjerskih ratova i sukoba
među novonastalim apsolutističkim državama koje se bore za hegemoniju na kontinentu.

Nakon što su prevladani strahovi od dolaska novoga milenija, Europa postupno počinje izlaziti iz duge letargije. Poslije
poljoprivredne revolucije gradovi vraćaju svoj sjaj, pojavljuju se prva sveučilišta i trgovina se ponovno razvija. Bogati
talijanski gradovi poput Firence, Venecije i Milana najbolji su primjer tog procesa. U međuvremenu, u ostatku kontinenta,
nacionalne monarhije na početku su puta koji će ih dovesti do oslobađanja od feudalnih i crkvenih veza.

Pad Rima i prodiranje islama na Sredozemlje gurnuli su Europu u dugo razdoblje gospodarske i intelektualne krize: život
postaje ruraliziran, trgovina je smanjena, a klasična antička kultura uskoro će nestati. To su mračna stoljeća. Počevši od
9. stoljeća, nakon djela Karla Velikog, na kontinentu će konačno zavladati novi politički i gospodarski poredak: feudalizam.

Dolazak Augusta na vlast označava kraj stare Republike i rađanje novoga političkog poretka: principata. Rim postaje najveće
antičko carstvo, čija se područja protežu od Britanije do Egipta, od Perzije do Finisterre. Posljednja dva stoljeća bit će
obilježena polaganim propadanjem, koje će dramatično okončati najezde barbarskih naroda.

Nitko nije mogao predvidjeti da će malo latinsko selo naposljetku postati najveća sila na Sredozemlju, Rim. Potaknuta silom
svojih legija, Rimska Republika krenula je u osvajanja koja su potrajala pet stoljeća, kojima će svoju vlast najprije proširiti na
talijanski poluotok, a poslije na cijeli Mare Nostrum. Političke i gospodarske napetosti koje je izazvala na kraju će republički
poredak gurnuti u duboku krizu.

Tijekom svoje povijesti antička Grčka dosegla je najviše razine političkog, intelektualnog i umjetničkog razvoja, postavši
kulturno mjerilo za sve kasnije civilizacije. Svezak prati evoluciju grčkog svijeta, od njegovih legendarnih početaka na Kreti,
u Mikeni i Troji, do sjaja klasične Atene i velikog Aleksandrova carstva.

Prije otprilike 5000 godina na području poznatom kao Plodni polumjesec nastala su prva velika carstva u povijesti. Sumerani,
Asirci, Babilonci, Egipćani ne samo da su izgradili impozantne piramide, gradove i hramove, nego i izumili pismo i kotač,
razvili složene astronomske proračune i stvorili prekrasne mitove.